STRAH OD NEUSPJEHA I USPJEHA
Kaže se kako je strah tek vjera naopačke – vjera u zlo umjesto u dobro. Međutim, koliko god toga bili svjesni, ponekad je doista teško izaći na kraj s vlastitim strahovima i vjerovati kako će na kraju sve dobro završiti.
Gospodar Yoda, omiljen učitelj iz serije filmova: Ratovi Zvijezda o strahu progovara: „Strah je put do tamne strane. Strah vodi do gnjeva. Gnjev vodi do mržnje. Mržnja vodi do patnje“.
Bez obzira što nam se povećava životni vijek, zdraviji smo, imamo na raspolaganju pitku vodu, tople stanove te mogobrojna čuda tehnologije, koja nam omogućavaju slobodu kretanja i odlučivanja – kao da se sve više bojimo. Očekivanja koja si postavljamo postaju sve veća, a tjeskoba i depresija su najčešće riječi koje odzvanjaju u psihoterapijskim ordinacijama. Strah nas je svega: nezdrave prehrane, „pre-zdrave“ prehrane, opasnih sunčevih zraka, pogrešaka u odgoju, promašenih odluka, starosti, propuha, gripe, južine, gubitka posla, ostanka na poslu koji ne volimo. S obzirom na nametnute standarde, život je odjednom postao izuzetno kompliciran.
U svom tom moru komplikacija i strahova, jedan od strahova koji sve više zauzima središnje mjesto u životima mnogih jest strah od neuspjeha, zajedno sa svojim manje poznatim bratom blizancem: strahom od uspjeha.
Strah od neuspjeha
Jasno je samo po sebi kako nitko od nas ne voli gubiti i doživjeti neuspjeh. Međutim, kada govorimo o strahu od neuspjeha, onda najčešće mislimo na strah koji nadmašuje želju za uspjehom i motivaciju za postizanjem željenih ciljeva i rezultata. Mislimo na strah koji nas koči da budemo najbolja verzija sebe i „tjera“ na izbjegavanje potencijalno „opasnih“ situacija u kojima bismo mogli učiniti pogrešku. Zbog njega sumnjamo u sebe i ostvarenje života kakvog želimo živjeti.
Strah od neuspjeha, se ponekad sakriva ispod maske perfekcionizma, a ponekad sa sobom u košarici nosi strah od preuzimanja odgovornosti za sebe, svoj život i put. Zbog njega možemo propustiti prilike koje nam se nude na dlanu, ali i odustati od stvari u kojima bismo potencijalno mogli postići izvrsne rezultate.
Nekoliko je najčešćih razloga zbog kojih možemo imati strah od neuspjeha:
- Iskustva iz djetinjstva. Prekritični roditelji, koji odgoj temelje na provođenju ultimatuma i slijeđenju pravila koje se baziraju na strahovima mogu taj strah prebaciti na svoju djecu. Ovakav način odgoja uzrok je kontinuirane potrebe za validacijom i odobravanjem u odrasloj dobi.
- Negativni perfekcionizam. Perfekcionizam je često polazišna i završna točka straha od neuspjeha. U glavama perfekcionista, neuspjeh je toliko strašan i ponižavajuć da ga trebamo izbjeći pod svaku cijenu. Za razliku od pozitivnog perfekcionizma, koji se bazira na težnji za napretkom, u podlozi negativnog perfekcionizma jest strah da nismo dovoljno dobri.
- Manjak samopouzdanja. Osobe sa zdravom razinom samopouzdanja znaju kako je neuspjeh dio života. Nasuprot tome, osobe fragilnog samopouzdanja sklone su izbjegavanju rizika. Radije igraju na sigurno , kako se ne bi izložili opasnosti od neuspjeha.
- Poistovjećivanje osjećaja vlastite vrijednosti s rezultatima. Ukoliko neuspjeh doživljavamo osobno, onda svaka pogreška predstavlja direktno ugrožavanje naše vjere u sebe i našeg identiteta. Drugim riječima, naš osjećaj vlastite vrijednosti ne bi trebao ovisiti o pogreškama koje radimo i koje su dio života.
Sva ova iskustva neminovno su povezana i ispod svih njih nalazi se preuveličavanje ideje o neuspjehu, koji se doživljava kao „kraj svijeta“ i dokaz osobne neadekvatnosti. Neuspjeh može izazvati različite osjećaje, od razočarenja, ljutnje, frustracije, tuge, žaljenja, konfuzije, međutim svi ti osjećaji nisu dovoljni za izazivanja straha od neuspjeha. Strah od neuspjeha je uistinu strah od srama. Bojimo se poduzeti određene akcije ne zbog izbjegavanja svih gore navedenih osjećaja, već zbog izbjegavanja osjećaja dubokog srama.
Sram je psihološki toksična emocija, jer umjesto osjećaja krivnje ili žaljenja koji se odnose na akcije koje smo poduzeli, sram čini da se osjećamo loše zbog onoga tko smo, a ne onoga što činimo. Upravo izbjegavanje srama, može nas natjerati odgađanju i poduzimanju različitih stvari kako se ne bismo uhvatili u koštac sa izazovom koji je pred nama. Tako možemo kupovati odjeću za intervju koja nam nije potrebna, umjesto pročitati na internetu što više informacija o kompaniji u kojoj nas čeka razgovor za posao. U konačnici npr. možemo zaključiti kako se jednostavno nismo imali vremena u potpunosti pripremiti, dok je istina sasvim drugačija. Često okolišanje u izvršavanju određenih zadataka možemo pripisati lijenosti, no to ne mora biti tako. Ispod se može kriti strah od neuspjeha i onda sukladno tome preusmjeravanje svoje pažnje i fokusa na stvari koje se čine dostupnije i lakše. Možda još jedan dobar primjer je pospremanje stana kada moramo učiti za ispit ili složiti neki komplicirani projekt.
Želite li se suočiti sa strahom od neuspjeha, krenite sa Vašom osobnom definicijom neuspjeha. Što je za Vas neuspjeh? Učiniti pogrešku? Odustati od svojih želja i ciljeva zbog straha? Ne postići savršenstvo u izvedbi? Zakasniti sa izvršenjem zadatka? Biti odbačeni od drugih? Biti ismijani? Može se činiti kako je odgovor jasan, no svatko od nas ima svoju definiciju uspjeha i neuspjeha. Kada starije ljude pitaju za čime najviše žale, to rijetko budu pogreške, a puno češće propuštene prilike i stvari koje nisu probali jer su se bojali. Zbog toga se vrijedi suočiti sa strahom do neuspjeha i pobijediti ga.
Većinom vjerujemo kako je hrabrost odsustvo straha, međutim to ne može biti dalje od istine. Hrabrost je poduzimanje koraka unatoč strahu i suočavanje sa strahom. E pa, kako se suočiti sa strahom od neuspjeha?
- Redefinirajte uspjeh i neuspjeh. Zapišite svoju novu definiciju uspjeha i neuspjeha. Npr. za mene je uspjeh svaki dan dati najbolje od sebe i truditi se. Uspjeh je činiti pogreške po putu i iz njih učiti, a neuspjeh odustati od stvari koje želim zbog straha i potrebe za savršenstvom.
- Uočite razliku između zamišljene i stvarne prijetnje. Strah je naš odgovor na zamišljene ili stvarne prijetnje. Stvarne prijetnje su one koje dosita ugrožavaju naš život i opstanak. Zamišljene prijetnje su hipotetičke prijetnje i scenariji koje vrtimo u glavi, a koje ne ugrožavaju direktno naš život i opstanak. Npr. javni nastup pred grupom ljudi, može biti neugodan i izazvati sram i nelagodu, međutim nije po život opasan. Za razliku od toga, primjerice držanje govora u kavezu s tigrovima predstavlja stvarnu prijetnju, jer tigrovi nisu zainteresirani za ono što im želimo reći, već su zainteresirani pojesti nas ukoliko su gladni.
- Fokusirajte se na stvari koje su u Vašoj zoni utjecaja. Ne možete utjecati na tuđe misli, ponašanja i okolnosti koje se nalaze izvan Vaše zone utjecaja, a ponekad ne možete u potpunosti utjecati niti na rezultat. Ovo je poglavito istina kada rezultat ne ovisi isključivo o Vama. U takvim situacijama fokusirajte se isključivo na stvari koje su u domeni Vaše kontrole i prihvatite činjenice koje ne možete promijeniti.
- Očekujte pozitivan ishod, ali se usredotočite na put. Što ste više fokusirani na sam rezultat, to on postaje više opterećujući. Umjesto fokusa na rezultat fokusirajte se na korake putovanja i nastojte biti u sada i ovdje, a ne u budućnosti, jer jedino na što imate utjecaja jest sadašnji trenutak
- Vjerujte kako ste dovoljno snažni. Strah od neuspjeha, često nosi sa sobom strah od posljedica, koje nas čekaju ukoliko ne uspijemo. Zapišite sve teške situacije u životu iz kojih ste uspjeli izići kao pobjednik. Najčešće se više bojimo gubitka ugleda, prijatelja, vjere u sebe, nego npr. materijalnih gubitaka. Stoga radite na izgradnji vlastitog samopouzdanja. Možete voditi dnevnih svojih uspjeha, koji je dobro uzeti u ruke kada se osjećate preplavljeni strahom od neuspjeha.
- Analizirajte potencijalne ishode. Nekada se iza straha od neuspjeha krije strah od nepoznatog. Napravite analizu svih potencijalnih ishoda i zapišite vašu strategiju suočavanja za svaki slučaj.
- Naučite razmišljati pozitivno. Zanimljivo je istraživanje koje je pokazalo kako 85 % strahova koje imamo se nikada ne ostvare. Također, većinom se bojimo istih stvari, jer nam je mozak tako programiran. Pokušajte razmišljati pozitivno. Kada Vam padne na pamet negativan ishod, zapišite npr. tri drugačije pozitivne mogućnosti koje su također realne.
- Zamislite najgori scenarij. Ponekad pomaže zamišljanje najgoreg scenarija i onoga što možemo učiniti ukoliko se on dogodi. Bitno je da se ne osjećamo bespomoćno. Razradimo li čak i najgori scenarij, on u sebi najčešće sadržava i neke mogućnosti.
- Vizualizacija manjih ciljeva. Iako većini ljudi vizualizacija željenih ciljeva izaziva pozitivnu motivaciju, ukoliko imate strah od neuspjeha, ona može pojačati strah. Stoga vizualizirajte manje dostižne ciljeve i za svaki postignuti korak odajte si priznanje. Npr. umjesto fokusa na polaganje ispita, fokusirajte se na prvih 10 stranica knjige koje ćete pročitati.
- Sjetite se dobrih straha prošlih neuspjeha. Iz svakog neuspjeha možemo učiti i biti jači i bolji. Sjetite se „neuspjeha“ iz prošlosti iz kojih ste izašli kao pobjednici.
- Budite blagi i dobri prema sebi kada iskusite neuspjeh. Nikada neće biti dovoljno vremena i resursa da u svemu budete 100 % uspješni. Ovo je moguće jedino ukoliko živite unutar granica vlastite komforne zone, ali ne ukoliko želite rasti i napredovati. Ako Vam se i dogodi neuspjeh, imajte suosjeća prema sebi i budite sebi najbolji prijatelj. Zapamtite, svi griješimo i nema razloga za dodatno kažnjavanje i umanjivanje osjećaja vlastite vrijednosti jer to neće donijeti ništa dobrog.
Strah od neuspjeha nije životno ugrožavajući. Ono čega se bojimo su sram i neugoda ukoliko ne postignemo ono što smo zamisliti. Nitko ne voli gubiti, no ne možemo izbjeći gubitak, jer je on dio života. Ostanite pozitivni, uz sebe uvijek imajte plan B kako biste se mogli suočiti s neplaniranim preprekama. Ne gledajte na svoje pogreške kao na izvor poniženja, već izvor učenja i inspiraciju da budete još bolji.
Mirta Fraisman Čobanov, MBA, leadership coach & psihoterapeut
mirta@partus-akademija.com